osnove autoakustike
+5
BISer
ljubas
jure.abarth
Lav
nedo
9 posters
Stranica 1 / 2. • 1, 2
osnove autoakustike
Dakle da prvo definiramo par pojmova koje ću upotrebljavati kod izražavanja, nazovimo to rječnik:
SPL – sound pressure level, ili po našem nabijanje, bolesno glasna muzika, ono za db drag.
SQ – sound quality, ili po našem finoća zvuka, uhu ugodno za slušanje.
RMS – prava snaga onoga o čemu se govori
INSTALACIJE
Možemo reci da je to osnovno od kuda trebate početi u koliko planirate ugradnju pojačala u automobil. Počnimo redom…
AKUMULATOR
Kod akumulatora je bitno da ima čim više ampera (A), ne amper sati (Ah) nego AMPERA, ljudi to stalno brkaju. Kod ugradnje ozvučenja za „svakodnevno“ slušanje (600 – 700 W RMS) biti će vam sasvim dovoljan običan akumulator (vesna, dephi itd.), poželjno da ima 500 ili više ampera. Kod ozvučenja preko 700 W RMS bilo bi poželjno staviti jaci akumulator, po potrebi i alternator. Postoje akumulatori za SPL takmičenja (db drag) koji su kompaktnih dimenzija a velikog kapaciteta (2500 i više ampera). Naravno i malo više koštaju.
OŽIĆENJA
Poželjno je napraviti takozvani „Big 3“. To je postupak stavljanja debljih kabela za masu od akumulatora do alternatora i do šasije automobila. Kod tog postupka stavljaju se kabeli 20+ kvadrata. Dobra masa je jako bitna kod rada pojačala, da može isporučiti zadovoljavajuću snagu i stabilnost.
Kabel napajanja pojačala (+) stavlja se prema snazi pojačala. Postoji tablica za to po kojoj se vidi koliki presjek kabela je potreban na određenu duljinu kabela i snagu pojačala. Okvirno uzmemo za kabel duljine 5m, znaci do gepeka automobila: do 100 rms – 10 kvadrata; od 100 do 600 rms – 20 kvadrata, od 600 do 1400 rms – 35 kvadrata, od 1400 do 2200 rms – 50 kvadrata, preko 2200 rms – 75 kvadrata. Dakle pojačalu morate osigurati dovoljno struje da bi moglo raditi ispravno. Kabeli moraju biti sa sitnim licnama, postoje tzv. kabeli za napajnja pojačala, te kompletni setovi za priključak pojačala. Debele licne ne dolaze u obzir, ili nedaj bože onakvi kabeli ko na utičnici od kućnih instalacija (žile). Zašto je to tako znat će bolje objasniti dečki iz smjerova elektrotehnike. Ja znam ali malo mi je teže objasniti
Masa pojačala (-) mora biti čim kraća. Šarafi se na DOBRO OŠMIRGLANI dio šasije automobila, te mora biti dobro pritegnuta. Presjek kabela mase je poželjno da bude isti kao i od kabela napajanja (+). Kvaliteta spoja mase je jako bitna za dobar rad pojačala.
Žice zvučnika – ovaj dio baš ne znam najbolje objasniti, ali ću okvirno. Nije pravilo kao kod napajanja - „čim deblje tim bolje“. Za Zvučnike je dovoljna debljina kabela od 0,75 do 2,5 kvadrata, ovisno o snazi. Za subwoofere 3,5 do 8 kvadrata.
Interkonekcijski kabeli, ili činč kabeli – kabeli po kojima low level signal dolazi do pojačala. Moraju biti dvostruko ili vise oklopljeni sa izolacijom protiv smetnji. Izbjegavati one jeftine po 2 kn metar jer samo postoji mogućnost da budu se smetnje pojavile.
Remote žica služi kao veza između pojačala i glavne jedinice (kaziča). Kroz nju glavna jedinica šalje pobudni signal pojačalu kada je uključena/isključena, pa se isto tako pojačalo uključi/isključi.
Kondenzator ne služi da bi vam prestala blinkati svjetla na autu, kak ekipa to voli definirati. On se stavlja da poravna napon u trenutku kad lupi bas. Pojacalo potegne puno struje u tom trenutku, i postoji mogucnost da napon padne ispod 13.8V, pa tak ostanemo uskraćeni za dobar, jaki udarac bassa. Kondenzatora imamo raznih kapaciteta (0,5F, 1F, 2F…). Da se razmemo, kondenzator je isto potrošač struje koju nam daje akumulator. I prije stavljanja kondenzatora budite sigurni da imate dosta debeli naponski kabel potegnut do pojačala i dobar akumulator.
Savjeti kod polaganja instalacija – UVIJEK treba razdvojiti činč kabel od kabela napajanja, jer će se u protivnom javljati smetnje i šumovi. Ako vučemo instalacije do bunkera najbolje je po jednoj strani kroz prag (onoj di je akumulator) najkraćim putem provesti napajanje i remote žicu za paljenje pojačala, a po drugoj strani činč kabele i kabele od zvučnika. Ako postoji mogućnost kabele od zvučnika možete provući i kroz sredinu automobila. Dio kabela napajanja koji prolazi kraj motora automobila preporuča se izolirati samogasivim termo-bulžirom.
SPL – sound pressure level, ili po našem nabijanje, bolesno glasna muzika, ono za db drag.
SQ – sound quality, ili po našem finoća zvuka, uhu ugodno za slušanje.
RMS – prava snaga onoga o čemu se govori
INSTALACIJE
Možemo reci da je to osnovno od kuda trebate početi u koliko planirate ugradnju pojačala u automobil. Počnimo redom…
AKUMULATOR
Kod akumulatora je bitno da ima čim više ampera (A), ne amper sati (Ah) nego AMPERA, ljudi to stalno brkaju. Kod ugradnje ozvučenja za „svakodnevno“ slušanje (600 – 700 W RMS) biti će vam sasvim dovoljan običan akumulator (vesna, dephi itd.), poželjno da ima 500 ili više ampera. Kod ozvučenja preko 700 W RMS bilo bi poželjno staviti jaci akumulator, po potrebi i alternator. Postoje akumulatori za SPL takmičenja (db drag) koji su kompaktnih dimenzija a velikog kapaciteta (2500 i više ampera). Naravno i malo više koštaju.
OŽIĆENJA
Poželjno je napraviti takozvani „Big 3“. To je postupak stavljanja debljih kabela za masu od akumulatora do alternatora i do šasije automobila. Kod tog postupka stavljaju se kabeli 20+ kvadrata. Dobra masa je jako bitna kod rada pojačala, da može isporučiti zadovoljavajuću snagu i stabilnost.
Kabel napajanja pojačala (+) stavlja se prema snazi pojačala. Postoji tablica za to po kojoj se vidi koliki presjek kabela je potreban na određenu duljinu kabela i snagu pojačala. Okvirno uzmemo za kabel duljine 5m, znaci do gepeka automobila: do 100 rms – 10 kvadrata; od 100 do 600 rms – 20 kvadrata, od 600 do 1400 rms – 35 kvadrata, od 1400 do 2200 rms – 50 kvadrata, preko 2200 rms – 75 kvadrata. Dakle pojačalu morate osigurati dovoljno struje da bi moglo raditi ispravno. Kabeli moraju biti sa sitnim licnama, postoje tzv. kabeli za napajnja pojačala, te kompletni setovi za priključak pojačala. Debele licne ne dolaze u obzir, ili nedaj bože onakvi kabeli ko na utičnici od kućnih instalacija (žile). Zašto je to tako znat će bolje objasniti dečki iz smjerova elektrotehnike. Ja znam ali malo mi je teže objasniti
Masa pojačala (-) mora biti čim kraća. Šarafi se na DOBRO OŠMIRGLANI dio šasije automobila, te mora biti dobro pritegnuta. Presjek kabela mase je poželjno da bude isti kao i od kabela napajanja (+). Kvaliteta spoja mase je jako bitna za dobar rad pojačala.
Žice zvučnika – ovaj dio baš ne znam najbolje objasniti, ali ću okvirno. Nije pravilo kao kod napajanja - „čim deblje tim bolje“. Za Zvučnike je dovoljna debljina kabela od 0,75 do 2,5 kvadrata, ovisno o snazi. Za subwoofere 3,5 do 8 kvadrata.
Interkonekcijski kabeli, ili činč kabeli – kabeli po kojima low level signal dolazi do pojačala. Moraju biti dvostruko ili vise oklopljeni sa izolacijom protiv smetnji. Izbjegavati one jeftine po 2 kn metar jer samo postoji mogućnost da budu se smetnje pojavile.
Remote žica služi kao veza između pojačala i glavne jedinice (kaziča). Kroz nju glavna jedinica šalje pobudni signal pojačalu kada je uključena/isključena, pa se isto tako pojačalo uključi/isključi.
Kondenzator ne služi da bi vam prestala blinkati svjetla na autu, kak ekipa to voli definirati. On se stavlja da poravna napon u trenutku kad lupi bas. Pojacalo potegne puno struje u tom trenutku, i postoji mogucnost da napon padne ispod 13.8V, pa tak ostanemo uskraćeni za dobar, jaki udarac bassa. Kondenzatora imamo raznih kapaciteta (0,5F, 1F, 2F…). Da se razmemo, kondenzator je isto potrošač struje koju nam daje akumulator. I prije stavljanja kondenzatora budite sigurni da imate dosta debeli naponski kabel potegnut do pojačala i dobar akumulator.
Savjeti kod polaganja instalacija – UVIJEK treba razdvojiti činč kabel od kabela napajanja, jer će se u protivnom javljati smetnje i šumovi. Ako vučemo instalacije do bunkera najbolje je po jednoj strani kroz prag (onoj di je akumulator) najkraćim putem provesti napajanje i remote žicu za paljenje pojačala, a po drugoj strani činč kabele i kabele od zvučnika. Ako postoji mogućnost kabele od zvučnika možete provući i kroz sredinu automobila. Dio kabela napajanja koji prolazi kraj motora automobila preporuča se izolirati samogasivim termo-bulžirom.
Zadnja promjena: nedo; 6/4/2009, 09:51; ukupno mijenjano 1 put.
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
CENTRALNE JEDINICE
Ili kako se to popularno naziva „kazič, cede, radijo, empetri, devede itd…“ Dakle, postoji više vrsta centralnih jedinica sa različitim mogućnostima kvalitete reprodukcije i mogućnostima reproduciranja određenih zapisa.
Tuner/kazeta – lagano stvar prošlosti
Tuner/cd – isto polako odlazi u prošlost.
Tuner/mp3/wma/usb – u današnje vrijeme za reprodukciju se pretežno koriste ove centralne jedinice.
Tuner/DVD/Divx – multimedija – reprodukcija video zapisa, mp3, wma, jpg….
Kako odabrati centralnu jedinicu – odlučujete se za centralnu jedinicu zavisno od zahtjeva koje imate. Što se tiče tehničkih karakteristika, također zavisi da li imate spojeno pojačalo ili ne. Neke centralne jedinice imaju na sebi ugrađene visoko i nisko propusne filtere, tako da ne trebate to štelati na pojačalu, već pojačalo stavite da radi u full modu a preko centralne jedinice štelate rezove frekvencija. Postoji još niz opcija za štelanje zvuka i pogona zvučnika koje pružaju centralne jedinice iz viših klasa.
Za manje zahtjevne korisnike koji nemaju namjeru spajati pojačalo u svoj sustav biti će dovoljne i jeftinije centralne jedinice. Glupo je kupovati skupu centralnu jedinicu ako ćete preko nje ganjati 2-4 zvučnika. Znam par ljudi sa spikom „kakef sam radijo kupil, dal sam 9384615,3134 kuna za njega, pravi je“ a tira 2 zvučnike na njega. Za te novce je mogel kupiti i pojačalo i poštene zvučnike te jeftiniji radio. U glavnom jasno je kaj hoću reći.
Snaga centralnih jedinica nema veze sa onom snagom kaj piše na njoj (4x50 i sl.). To je kao neka maksimalna snaga. Prava RMS snaga je od 4x19 w do u najboljem slučaju 4x30 w.
Kod odabira centralnih jedinica dobro je znati i koje proizvođače birati. Pa evo po meni neka rang lista „popularnih“ od najboljih prema lošijim: Alpine, Clarion, Pioneer, RockfordFosgate, JVC, Kenwood, Panasonic, Slony. One roadstare i kung-fu sranja mi se neda komentirati. U ovoj listi sam sortirao prema kvaliteti reprodukcije zvuka. Sony uvjerljivo zadnji. Nije to moje subjektivno mišljenje, to su podatci s neta, testovi itd.
Ili kako se to popularno naziva „kazič, cede, radijo, empetri, devede itd…“ Dakle, postoji više vrsta centralnih jedinica sa različitim mogućnostima kvalitete reprodukcije i mogućnostima reproduciranja određenih zapisa.
Tuner/kazeta – lagano stvar prošlosti
Tuner/cd – isto polako odlazi u prošlost.
Tuner/mp3/wma/usb – u današnje vrijeme za reprodukciju se pretežno koriste ove centralne jedinice.
Tuner/DVD/Divx – multimedija – reprodukcija video zapisa, mp3, wma, jpg….
Kako odabrati centralnu jedinicu – odlučujete se za centralnu jedinicu zavisno od zahtjeva koje imate. Što se tiče tehničkih karakteristika, također zavisi da li imate spojeno pojačalo ili ne. Neke centralne jedinice imaju na sebi ugrađene visoko i nisko propusne filtere, tako da ne trebate to štelati na pojačalu, već pojačalo stavite da radi u full modu a preko centralne jedinice štelate rezove frekvencija. Postoji još niz opcija za štelanje zvuka i pogona zvučnika koje pružaju centralne jedinice iz viših klasa.
Za manje zahtjevne korisnike koji nemaju namjeru spajati pojačalo u svoj sustav biti će dovoljne i jeftinije centralne jedinice. Glupo je kupovati skupu centralnu jedinicu ako ćete preko nje ganjati 2-4 zvučnika. Znam par ljudi sa spikom „kakef sam radijo kupil, dal sam 9384615,3134 kuna za njega, pravi je“ a tira 2 zvučnike na njega. Za te novce je mogel kupiti i pojačalo i poštene zvučnike te jeftiniji radio. U glavnom jasno je kaj hoću reći.
Snaga centralnih jedinica nema veze sa onom snagom kaj piše na njoj (4x50 i sl.). To je kao neka maksimalna snaga. Prava RMS snaga je od 4x19 w do u najboljem slučaju 4x30 w.
Kod odabira centralnih jedinica dobro je znati i koje proizvođače birati. Pa evo po meni neka rang lista „popularnih“ od najboljih prema lošijim: Alpine, Clarion, Pioneer, RockfordFosgate, JVC, Kenwood, Panasonic, Slony. One roadstare i kung-fu sranja mi se neda komentirati. U ovoj listi sam sortirao prema kvaliteti reprodukcije zvuka. Sony uvjerljivo zadnji. Nije to moje subjektivno mišljenje, to su podatci s neta, testovi itd.
Zadnja promjena: nedo; 4/4/2009, 11:29; ukupno mijenjano 1 put.
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
ZVUČNICI I UGRADNJA/PRIPREMA
Razlikujemo subwoofere, bas zvučnike, srednjotonce i visokotonce.
Svaki zvučnik ima svoje TS (Thiele-Small) parametre. Ti parametri govore nam o karakteristikama zvučnika, te pomoću njih možemo izračunati adekvatnu kutiju za pojedini zvučnik. Za proračun zvučničkih kutija danas postoje razni softveri. Među poznatijima su „Bassbox“ i „Win ISD“.
Kako biramo zvučnike:
Biramo ih prema zvuku kakav želimo i prema opremi sa kojom ih napajamo. Idemo prvo prema zvuku. Boja i kvaliteta zvuka zvučnika određena je sa materijalom od kojeg je načinjena membrana zvučnika, te od kvalitete skretnice. Membrane visokotonaca su metalne ili svilene. Svilene daju mekan, topao i ugodan zvuk, a metalne jaki prodoran i precizan zvuk. Srednjotonci, basevi i subwooferi izrađuju se od papira ojačanog vlaknima, ppc-a, aluminija, magnezija, kelvara, fibera. Cilj svih zvučnika je da membrana bude čim lakša i čim čvršća. Za prirodan i topao zvuk najbolja kombinacija je papirnati bas/srednjotonac i svileni visokotonac.
Oprema nam također sugerira na što moramo paziti kod odabira zvučnika. Nije najvažnije da zvučnik ima puno vata. Najvažnija je osjetljivost zvučnika izražena u decibelima (db – to je ono kaj piše u parametrima zvučnika, npr. 90db sensitivity). Taj podatak nam govori koliko decibela proizvede zvučnik pri 1 vatu na udaljenosti od 1 metar (neznam jel to 100% tak, ali tak nekak od prilike). Dakle zvučnik sa većom osjetljivošću će pri jednakoj snazi biti glasniji od zvučnika sa manjom osjetljivošću. Neki proizvođači poput sonya i sličnih znaju taj podatak malo napuhati, isto kao i podatak o snazi.
Snaga nam je bitna ako imamo pojačalo. Znači ne bude se zvučnik od 100w čul bolje od onoga kaj ima 30w, stvar je u osjetljivosti, kaj opet dobar dio ljudi nikak da shvati. Ak imamo pojačalo koje daje 100 w RMS po kanalu, dobro je da nam i zvučnik ima približno toliko. Uvijek je bolje da je pojačalo malo jače od zvučnika pa da ima rezerve. Na taj način postižemo bolju kontrolu membrane pojačalom te ujedno i precizniji zvuk.
Da malo prokomentiram navode snage na zvučnicima. Dakle imate zvučnik i na njemu piše 500/1000w. To znači da je 500W prava snaga, a 1000w je onaj maksimum kaj more podnesti a da ne zgori baš odma. Već sam napomenul da to neki proizvođači napuhneju male.
Savjeti za ugradnju – dampiranje i paneli.
Ugradnja u vrata – postiže se dubok bas. Moramo imati na umu da nam kod takve ugradnje puno zvuka odlazi na zvonjavu lima i tapecirunga vrata. Isto tak i svi ljudi oko nas čuju kaj nam svira na zvučnike. Da bi spriječili takve pojave trebamo dampirati vrata i tapecirung. Dampirati bi značilo umrtviti vibracije. Za to postoje već gotovi materijali, poput bitumenske paste protiv vibracije i samo ljepljivih bitumenskih trakica (dynamat, brax…). Ti materijali su jako dobri no i dosta skupi za običnog, manje zahtjevnog korisnika. Zato ima i alternativno rješenje. U prodavaonicama boja i lakova ima za kupiti prelakirljivi body za zaštitu pragova na automobilima. To je bitumenska masa koja se nanosi kompresorom na željenu površinu i stvrdne se. Učinak je jako dobar, isprobano na Datsunu od Bišćana!
Paneli nam služe da bi usmjerili bas zvučnik u željenom smjeru, ili da bi napravili zatvorenu kutiju za zvučnik. Kod zatvorenih panela dobijemo manje basa nego u vratima, ali precizniji kick.
Prednji zvučnici
Oni nam moraju biti glavni izvor zvuka. Logično je da nam zvuk dolazi od naprijed a ne od iza. To bi recimo bilo isto tak ko da si na koncertu i okreneš leđa pozornici . Govoreći iz iskustva, najbolje je da su prednji zvučnici tipa odvojeni sistemi sa skretnicama. Pri tome možemo imati 2-way i 3-way sisteme. Dakle ne govorim o koaksijalnim zvučnicima (ono, bas-srednji-visoki sve u jednom) već o odvojenim sistemima sa skretnicom. Pri tome srednjotonac/bas stavimo u vrata ili panele (zatvorene/otvorene), a visokotonac (tweeter) smjestimo tako da si naštelamo visinu stagea zvuka u visini glave vozaća. Mjesta za postavljanje visokotonaca mogu biti u uglovima armature ispod prednjeg stakla, u A-nosaču (od retrovizora) ili u štokove od prednjeg stakla. Skretnica nam služi da filtrira zvuk na način npr. da frekvencije od 0 do 900 Hz pušta na srednjotonac/bas, a frekvencije od 900 Hz na gore pušta na visokotonac. Također svaka skretnica i ima svoju strminu reza. No o tome ne znam puno tak da neću ni pisati.
Stražnji zvučnici
Stavljaju se u stražnja vrata i/ili na policu od gepeka. Ti zvučnici mogu biti i koaksijalni jer za ljude koji se voze otraga i onak nije bitno kakav bude zvuk, glavno da je vozaču dobro . Te zvučnike nazivamo Rear Fill ili popuna zvuka od iza. U pravilu ih nije nužno stavljati, ali ak imate subwoofer onda oni koji se iza voze ne čuju baš puno zvuka osim basa. Ako nemate subwoofer, stavljanjem ovalnih zvučnika na policu poboljšat ćete kvalitetu basa u autu. Ovalni zvučnici (6x9 ili 7x10 incha) su u pravilu bolji od običnih zvučnika po pitanju basa zbog veće površine membrane. Ovalni zvučnici su u glavnom koaksijalnog tipa. Ljudi najčešće griješe kod izbora ovala, i općenito koaksijalaca. Umjesto da uzmu 2-sistemce ili eventualno 3-sistemce oni uzmu četvero i petero sistemce, što je po meni obična glupost i bacanje love. Pa najbolji ovalni zvučnici na svijetu (DLS R1070) su 2-sistemci. Kod četvero sistemaca dobijete znači ovalni bas, srednjotonac-visokotonac, visokotonac i onaj mali visokotonac. Ova dva zadnja su čisti višak i jeftina roba. Oni prvi izgore i kasnije dobijete kreštavi i muljavi zvuk iz njih.
Još jedna stvar kod ugradnje zvučnika na policu. Ako imate u bunkeru subwoofer, a na policu stavljate zvučnike, bilo bi jako poželjno zatvoriti iste sa donje strane police u kutije. Jer u protivnom neće biti dugog vijeka. Subwoofer će ih izbijati prema gore, a to je za njih jako štetno.
Subwooferi
Služe za reprodukciju najnižih frekvencija (0-125 Hz). Mogu biti razne veličine i oblika. Neke standardne veličine okruglih subwoofera su 25 cm, 30 cm, 38 cm, 45 cm. Imamo još i kvadratnog oblika te peterokutne. Prema TS parametrima određujemo koja vrsta kutije je najbolja za pojedini subwoofer. Kutije mogu biti bassreflex, kompresija i bandpass. Postoje i freeair subwooferi koji se stavljaju na policu. Smještaj kutije u gepeku zavisi od oblika automobila. Za automobile bez repa (golf, micra, polo, A3, yaris itd.) najbolji rezultati se postižu ako je kutija okrenuta da woofer gleda prema iza. Kod automobila sa repom (vectra, passat, accord, superb) najbolji rezultati postižu se ako je kutija okrenuta da woofer gleda prema gore ili u bok. Kod automobila koji imaju odvojen gepek od putničke kabine najbolje je da subwoofer gleda prema naprijed. Ali treba imati na umu da se kod bassreflex kutije ostavi dosta mjesta ispred reflex otvora. Kod kompresije woofer može biti skroz do sica. Tip subwoofera ne biramo prema izgledu (kao većina ljudi) već prema vrsti muzike koju slušamo. Ako ciljamo na kvalitetu zvuka odlučit ćemo se za kompresionu kutiju i woofer koji radi dobro u kompresiji. Ako ciljamo na glasnoću (rnb, dance, techno) odlučit ćemo se za bassreflex kutiju. Bandpass kutija se radi ako želim da nam naglašeno svira određeni raspon frekvencija (npr. 30-70 Hz).
Razlikujemo subwoofere, bas zvučnike, srednjotonce i visokotonce.
Svaki zvučnik ima svoje TS (Thiele-Small) parametre. Ti parametri govore nam o karakteristikama zvučnika, te pomoću njih možemo izračunati adekvatnu kutiju za pojedini zvučnik. Za proračun zvučničkih kutija danas postoje razni softveri. Među poznatijima su „Bassbox“ i „Win ISD“.
Kako biramo zvučnike:
Biramo ih prema zvuku kakav želimo i prema opremi sa kojom ih napajamo. Idemo prvo prema zvuku. Boja i kvaliteta zvuka zvučnika određena je sa materijalom od kojeg je načinjena membrana zvučnika, te od kvalitete skretnice. Membrane visokotonaca su metalne ili svilene. Svilene daju mekan, topao i ugodan zvuk, a metalne jaki prodoran i precizan zvuk. Srednjotonci, basevi i subwooferi izrađuju se od papira ojačanog vlaknima, ppc-a, aluminija, magnezija, kelvara, fibera. Cilj svih zvučnika je da membrana bude čim lakša i čim čvršća. Za prirodan i topao zvuk najbolja kombinacija je papirnati bas/srednjotonac i svileni visokotonac.
Oprema nam također sugerira na što moramo paziti kod odabira zvučnika. Nije najvažnije da zvučnik ima puno vata. Najvažnija je osjetljivost zvučnika izražena u decibelima (db – to je ono kaj piše u parametrima zvučnika, npr. 90db sensitivity). Taj podatak nam govori koliko decibela proizvede zvučnik pri 1 vatu na udaljenosti od 1 metar (neznam jel to 100% tak, ali tak nekak od prilike). Dakle zvučnik sa većom osjetljivošću će pri jednakoj snazi biti glasniji od zvučnika sa manjom osjetljivošću. Neki proizvođači poput sonya i sličnih znaju taj podatak malo napuhati, isto kao i podatak o snazi.
Snaga nam je bitna ako imamo pojačalo. Znači ne bude se zvučnik od 100w čul bolje od onoga kaj ima 30w, stvar je u osjetljivosti, kaj opet dobar dio ljudi nikak da shvati. Ak imamo pojačalo koje daje 100 w RMS po kanalu, dobro je da nam i zvučnik ima približno toliko. Uvijek je bolje da je pojačalo malo jače od zvučnika pa da ima rezerve. Na taj način postižemo bolju kontrolu membrane pojačalom te ujedno i precizniji zvuk.
Da malo prokomentiram navode snage na zvučnicima. Dakle imate zvučnik i na njemu piše 500/1000w. To znači da je 500W prava snaga, a 1000w je onaj maksimum kaj more podnesti a da ne zgori baš odma. Već sam napomenul da to neki proizvođači napuhneju male.
Savjeti za ugradnju – dampiranje i paneli.
Ugradnja u vrata – postiže se dubok bas. Moramo imati na umu da nam kod takve ugradnje puno zvuka odlazi na zvonjavu lima i tapecirunga vrata. Isto tak i svi ljudi oko nas čuju kaj nam svira na zvučnike. Da bi spriječili takve pojave trebamo dampirati vrata i tapecirung. Dampirati bi značilo umrtviti vibracije. Za to postoje već gotovi materijali, poput bitumenske paste protiv vibracije i samo ljepljivih bitumenskih trakica (dynamat, brax…). Ti materijali su jako dobri no i dosta skupi za običnog, manje zahtjevnog korisnika. Zato ima i alternativno rješenje. U prodavaonicama boja i lakova ima za kupiti prelakirljivi body za zaštitu pragova na automobilima. To je bitumenska masa koja se nanosi kompresorom na željenu površinu i stvrdne se. Učinak je jako dobar, isprobano na Datsunu od Bišćana!
Paneli nam služe da bi usmjerili bas zvučnik u željenom smjeru, ili da bi napravili zatvorenu kutiju za zvučnik. Kod zatvorenih panela dobijemo manje basa nego u vratima, ali precizniji kick.
Prednji zvučnici
Oni nam moraju biti glavni izvor zvuka. Logično je da nam zvuk dolazi od naprijed a ne od iza. To bi recimo bilo isto tak ko da si na koncertu i okreneš leđa pozornici . Govoreći iz iskustva, najbolje je da su prednji zvučnici tipa odvojeni sistemi sa skretnicama. Pri tome možemo imati 2-way i 3-way sisteme. Dakle ne govorim o koaksijalnim zvučnicima (ono, bas-srednji-visoki sve u jednom) već o odvojenim sistemima sa skretnicom. Pri tome srednjotonac/bas stavimo u vrata ili panele (zatvorene/otvorene), a visokotonac (tweeter) smjestimo tako da si naštelamo visinu stagea zvuka u visini glave vozaća. Mjesta za postavljanje visokotonaca mogu biti u uglovima armature ispod prednjeg stakla, u A-nosaču (od retrovizora) ili u štokove od prednjeg stakla. Skretnica nam služi da filtrira zvuk na način npr. da frekvencije od 0 do 900 Hz pušta na srednjotonac/bas, a frekvencije od 900 Hz na gore pušta na visokotonac. Također svaka skretnica i ima svoju strminu reza. No o tome ne znam puno tak da neću ni pisati.
Stražnji zvučnici
Stavljaju se u stražnja vrata i/ili na policu od gepeka. Ti zvučnici mogu biti i koaksijalni jer za ljude koji se voze otraga i onak nije bitno kakav bude zvuk, glavno da je vozaču dobro . Te zvučnike nazivamo Rear Fill ili popuna zvuka od iza. U pravilu ih nije nužno stavljati, ali ak imate subwoofer onda oni koji se iza voze ne čuju baš puno zvuka osim basa. Ako nemate subwoofer, stavljanjem ovalnih zvučnika na policu poboljšat ćete kvalitetu basa u autu. Ovalni zvučnici (6x9 ili 7x10 incha) su u pravilu bolji od običnih zvučnika po pitanju basa zbog veće površine membrane. Ovalni zvučnici su u glavnom koaksijalnog tipa. Ljudi najčešće griješe kod izbora ovala, i općenito koaksijalaca. Umjesto da uzmu 2-sistemce ili eventualno 3-sistemce oni uzmu četvero i petero sistemce, što je po meni obična glupost i bacanje love. Pa najbolji ovalni zvučnici na svijetu (DLS R1070) su 2-sistemci. Kod četvero sistemaca dobijete znači ovalni bas, srednjotonac-visokotonac, visokotonac i onaj mali visokotonac. Ova dva zadnja su čisti višak i jeftina roba. Oni prvi izgore i kasnije dobijete kreštavi i muljavi zvuk iz njih.
Još jedna stvar kod ugradnje zvučnika na policu. Ako imate u bunkeru subwoofer, a na policu stavljate zvučnike, bilo bi jako poželjno zatvoriti iste sa donje strane police u kutije. Jer u protivnom neće biti dugog vijeka. Subwoofer će ih izbijati prema gore, a to je za njih jako štetno.
Subwooferi
Služe za reprodukciju najnižih frekvencija (0-125 Hz). Mogu biti razne veličine i oblika. Neke standardne veličine okruglih subwoofera su 25 cm, 30 cm, 38 cm, 45 cm. Imamo još i kvadratnog oblika te peterokutne. Prema TS parametrima određujemo koja vrsta kutije je najbolja za pojedini subwoofer. Kutije mogu biti bassreflex, kompresija i bandpass. Postoje i freeair subwooferi koji se stavljaju na policu. Smještaj kutije u gepeku zavisi od oblika automobila. Za automobile bez repa (golf, micra, polo, A3, yaris itd.) najbolji rezultati se postižu ako je kutija okrenuta da woofer gleda prema iza. Kod automobila sa repom (vectra, passat, accord, superb) najbolji rezultati postižu se ako je kutija okrenuta da woofer gleda prema gore ili u bok. Kod automobila koji imaju odvojen gepek od putničke kabine najbolje je da subwoofer gleda prema naprijed. Ali treba imati na umu da se kod bassreflex kutije ostavi dosta mjesta ispred reflex otvora. Kod kompresije woofer može biti skroz do sica. Tip subwoofera ne biramo prema izgledu (kao većina ljudi) već prema vrsti muzike koju slušamo. Ako ciljamo na kvalitetu zvuka odlučit ćemo se za kompresionu kutiju i woofer koji radi dobro u kompresiji. Ako ciljamo na glasnoću (rnb, dance, techno) odlučit ćemo se za bassreflex kutiju. Bandpass kutija se radi ako želim da nam naglašeno svira određeni raspon frekvencija (npr. 30-70 Hz).
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
POJAČALA
Pojačala dijelimo po broju kanala i klasi.
Po broju kanala imamo 1, 2, 3, 4, 5 i 6-tero kanalna pojačala.
1-kanalna pojačala ili monoblock
Ta pojačala su predviđena za pogon subwoofera. Obično na sebi imaju nisko propusne filtere, subsonic filter, bassboost i potenciometar za okretanje faze. Nisko propusni filter služi da propušta samo niske frekvencije na subwoofer (do 125 Hz). Možemo ga štelati na potenciometru do koliko Hz želimo da propušta. Obično se stavlja između 80 i 90 Hz. Ako filtriramo na centralnoj jedinici pomoću njenog nisko propusnog filtera, onda na pojačalu nisko propusni filter okrenemo do kraja (125 ili više Hz). Subsonic služi da bi uklonio najniže frekvencije od dolaska na subwoofer. To su obično frekvencije od 0 do 20 Hz, koje i onako ne čujemo. Smisao toga je da se ukloni nepotreban hod woofera kod najnižih frekvencija te tako dobijemo na kontroli membrane. Bassboost služi za naglašavanje određene frekvencije. Neka pojačala imaju samo prekidač on/off za bassboost, dok kvalitetnija pojačala (npr. DLS-ova) imaju štelanje jačine boosta i štelanje frekvencije koju želimo boostati.
Prednost monoblockova je ta što su stabilni na manjim otporima. Da objasnim na primjeru. Imamo monoblock koji daje snagu od 350w na 4 ohma, 700w na 2 ohma i 1200w na 1 ohm. Na koliko ohma će raditi pojačalo ovisi od woofera koje spojimo na njega. Ako spojimo 1 woofer od 4 ohma na pojačalo će isporučiti najviše 350w RMS. Ako pak spojimo 2 woofera od 4 ohma, ili 1 woofer sa 2 zavojnice od 4 ohma paralelno na pojačalo, dobit ćemo otpor od 2 ohma, znači da će pojačalo davati najviše 700w RMS.
Da pojasnim kak se spajaju wooferi.
SERIJSKI – dakle imamo 2 woofera, svaki ima 1 zavojnicu od 4 ohma (iliti 1 + i jedan -). Serijski spojimo + i + skupa pa na pojačalo, - i – skupa pa na pojačalo. Na taj način pojačalo radi na manjem otporu, isporučuje više snage, ali se i više grije te radi veća izobličenja (THD) zvuka. Ujedno je i kontrola woofera slabija zbog pada damping faktora.
PARALELNO – taj spoj prakticiramo ako želimo dobiti veći otpor. Na primjer, imamo 2 woofera, svaki ima zavojnicu od 2 ohma. Od jednog woofera spojimo + na pojačalo a od drugog spojimo – na pojačalo. Preostale + i – koji su ostali slobodni spojimo međusobno sa komadom žice za zvučnike. Na taj način smo (u ovom slučaju) dobili otpor od 4 ohma.
2-kanalna pojačala
Česta namjena ovih pojačala je pogon subwoofera. Dakako mogu služiti i za pogon običnih širokopojasnih zvučnika. Kvalitetnija pojačala imaju na sebi visoko propusni i nisko propusni filter, bassboost, štelanje strmine reza nisko propusnog filtera (12 db/oct, 24db/oct). Kada koristimo 2-kanalno pojačalo za pogon woofera ono radi u bridge modu. Većina novijih 2-kanalaca ima mogućnost rada u bridge modu.
U bridge spajamo tako da uzmemo od jednog kanala + a od drugog -. Kod spajanja u bridge moramo paziti na otpor na kojem je pojačalo stabilno. Ako u uputama od pojačala piše npr. da daje 2x100w na 4 ohma i 2x200w na 2 ohma, znači da je u bridgeu stabilno na 4 ohma, ne manje. Kada bi kod istog pojačala postojao navod snage od npr. 2x350w na 1 ohm, to bi značilo da je pojačalo stabilno na 2 ohma u bridgeu. Da pojasnim, kada woofer od 4 ohma spojimo u bridge na pojačalo, pojačalo ga prepoznaje kao otpor od 2 ohma. Kada bi postigli manji otpor od preporučenog pojačalo bi otišlo u protect mode.
Kod pogona širokopojasnih zvučnika možemo koristiti visoko propusni filter. On uklanja frekvencije ispod 50 Hz koje ti zvučnici ne mogu kvalitetno reproducirati. Također možemo štelati njegovu visinu (od 50Hz na više).
3-kanalna pojačala
Takvog jednog imam ja u autu (DLS CA31). To su pojačala za manje zahtjevne korisnike jer obično nemaju veliku snagu. Ajde konkretno uzmimo ovo gore navedeno DLS-ovo pojačalo. Ima 3 kanala, 2 od 2x50wRMS za pogon široko pojasnih zvučnika te 1 od 170/280w RMS za pogon subwoofera. Ovih 170w je na otporu od 4 ohma, a 280w na 2 ohma. Kod mene je spojen na 2 ohma. Ta pojačala automatski imaju 2 chinc ulaza, jedan za zvučnike a drugi za subwoofer. Prednost im je što su kompaktni i što jednim pojačalom možete staviti u pogon ozvučenje automobila.
4-kanalna pojačala
Mogu služiti za pogon 2 para zvučnika ili 1 para zvučnika i subwoofera. Možemo ih iskoristiti za složiti 2-way aktivnu skretnicu za odvojene sisteme (zvučnike), to naravno zavisi od skretnica na pojačalu. Obično se daju staviti u bridge mode. Npr. iz 4x50w u 2x180w.
5-kanalna pojačala
Isto ko i 3-kanalna, samo što imaju još 2 kanal više za pogon širokopojasnih zvučnika.
6-kanalna pojačala
Isto kao i 4-kanalna, samo imaju 2 kanala više. Ljudi ih koriste za pogon kompletnog ozvučenja u automobilu, a nerijetko ih koriste i kao 3-way aktivnu skretnicu.
Po klasama pojačala dijelimo na A-klasa, AB-klasa, B-klasa i D-klasa. To su one za koje ja znam. A, AB i B klasa su analogna pojačala. Redom kojim su napisani idu od najkvalitetnije prema manje kvalitetnoj klasi Karakterizira ih topao zvuk. Troše dosta struje, potrebno im je dobro napajanje. Dosta se griju. Većih su dimenzija a manje snage od D-klase. D-klasa su digitalna pojačala. U glavnom su to monoblockovi za subwoofere, ali postoje i digitalna pojačala za širokopojasne zvučnike. Alpine je nedavno izbacio jednog takvog na tržište. Daju veliku snagu pri relativno maloj potrošnji struje. Po mojem osobnom iskustvu digitalca se isplati uzimati samo za SPL natjecanje. Meni osobno AB klasa pojačala ima ljepši zvuk na subwooferu
Pojačala dijelimo po broju kanala i klasi.
Po broju kanala imamo 1, 2, 3, 4, 5 i 6-tero kanalna pojačala.
1-kanalna pojačala ili monoblock
Ta pojačala su predviđena za pogon subwoofera. Obično na sebi imaju nisko propusne filtere, subsonic filter, bassboost i potenciometar za okretanje faze. Nisko propusni filter služi da propušta samo niske frekvencije na subwoofer (do 125 Hz). Možemo ga štelati na potenciometru do koliko Hz želimo da propušta. Obično se stavlja između 80 i 90 Hz. Ako filtriramo na centralnoj jedinici pomoću njenog nisko propusnog filtera, onda na pojačalu nisko propusni filter okrenemo do kraja (125 ili više Hz). Subsonic služi da bi uklonio najniže frekvencije od dolaska na subwoofer. To su obično frekvencije od 0 do 20 Hz, koje i onako ne čujemo. Smisao toga je da se ukloni nepotreban hod woofera kod najnižih frekvencija te tako dobijemo na kontroli membrane. Bassboost služi za naglašavanje određene frekvencije. Neka pojačala imaju samo prekidač on/off za bassboost, dok kvalitetnija pojačala (npr. DLS-ova) imaju štelanje jačine boosta i štelanje frekvencije koju želimo boostati.
Prednost monoblockova je ta što su stabilni na manjim otporima. Da objasnim na primjeru. Imamo monoblock koji daje snagu od 350w na 4 ohma, 700w na 2 ohma i 1200w na 1 ohm. Na koliko ohma će raditi pojačalo ovisi od woofera koje spojimo na njega. Ako spojimo 1 woofer od 4 ohma na pojačalo će isporučiti najviše 350w RMS. Ako pak spojimo 2 woofera od 4 ohma, ili 1 woofer sa 2 zavojnice od 4 ohma paralelno na pojačalo, dobit ćemo otpor od 2 ohma, znači da će pojačalo davati najviše 700w RMS.
Da pojasnim kak se spajaju wooferi.
SERIJSKI – dakle imamo 2 woofera, svaki ima 1 zavojnicu od 4 ohma (iliti 1 + i jedan -). Serijski spojimo + i + skupa pa na pojačalo, - i – skupa pa na pojačalo. Na taj način pojačalo radi na manjem otporu, isporučuje više snage, ali se i više grije te radi veća izobličenja (THD) zvuka. Ujedno je i kontrola woofera slabija zbog pada damping faktora.
PARALELNO – taj spoj prakticiramo ako želimo dobiti veći otpor. Na primjer, imamo 2 woofera, svaki ima zavojnicu od 2 ohma. Od jednog woofera spojimo + na pojačalo a od drugog spojimo – na pojačalo. Preostale + i – koji su ostali slobodni spojimo međusobno sa komadom žice za zvučnike. Na taj način smo (u ovom slučaju) dobili otpor od 4 ohma.
2-kanalna pojačala
Česta namjena ovih pojačala je pogon subwoofera. Dakako mogu služiti i za pogon običnih širokopojasnih zvučnika. Kvalitetnija pojačala imaju na sebi visoko propusni i nisko propusni filter, bassboost, štelanje strmine reza nisko propusnog filtera (12 db/oct, 24db/oct). Kada koristimo 2-kanalno pojačalo za pogon woofera ono radi u bridge modu. Većina novijih 2-kanalaca ima mogućnost rada u bridge modu.
U bridge spajamo tako da uzmemo od jednog kanala + a od drugog -. Kod spajanja u bridge moramo paziti na otpor na kojem je pojačalo stabilno. Ako u uputama od pojačala piše npr. da daje 2x100w na 4 ohma i 2x200w na 2 ohma, znači da je u bridgeu stabilno na 4 ohma, ne manje. Kada bi kod istog pojačala postojao navod snage od npr. 2x350w na 1 ohm, to bi značilo da je pojačalo stabilno na 2 ohma u bridgeu. Da pojasnim, kada woofer od 4 ohma spojimo u bridge na pojačalo, pojačalo ga prepoznaje kao otpor od 2 ohma. Kada bi postigli manji otpor od preporučenog pojačalo bi otišlo u protect mode.
Kod pogona širokopojasnih zvučnika možemo koristiti visoko propusni filter. On uklanja frekvencije ispod 50 Hz koje ti zvučnici ne mogu kvalitetno reproducirati. Također možemo štelati njegovu visinu (od 50Hz na više).
3-kanalna pojačala
Takvog jednog imam ja u autu (DLS CA31). To su pojačala za manje zahtjevne korisnike jer obično nemaju veliku snagu. Ajde konkretno uzmimo ovo gore navedeno DLS-ovo pojačalo. Ima 3 kanala, 2 od 2x50wRMS za pogon široko pojasnih zvučnika te 1 od 170/280w RMS za pogon subwoofera. Ovih 170w je na otporu od 4 ohma, a 280w na 2 ohma. Kod mene je spojen na 2 ohma. Ta pojačala automatski imaju 2 chinc ulaza, jedan za zvučnike a drugi za subwoofer. Prednost im je što su kompaktni i što jednim pojačalom možete staviti u pogon ozvučenje automobila.
4-kanalna pojačala
Mogu služiti za pogon 2 para zvučnika ili 1 para zvučnika i subwoofera. Možemo ih iskoristiti za složiti 2-way aktivnu skretnicu za odvojene sisteme (zvučnike), to naravno zavisi od skretnica na pojačalu. Obično se daju staviti u bridge mode. Npr. iz 4x50w u 2x180w.
5-kanalna pojačala
Isto ko i 3-kanalna, samo što imaju još 2 kanal više za pogon širokopojasnih zvučnika.
6-kanalna pojačala
Isto kao i 4-kanalna, samo imaju 2 kanala više. Ljudi ih koriste za pogon kompletnog ozvučenja u automobilu, a nerijetko ih koriste i kao 3-way aktivnu skretnicu.
Po klasama pojačala dijelimo na A-klasa, AB-klasa, B-klasa i D-klasa. To su one za koje ja znam. A, AB i B klasa su analogna pojačala. Redom kojim su napisani idu od najkvalitetnije prema manje kvalitetnoj klasi Karakterizira ih topao zvuk. Troše dosta struje, potrebno im je dobro napajanje. Dosta se griju. Većih su dimenzija a manje snage od D-klase. D-klasa su digitalna pojačala. U glavnom su to monoblockovi za subwoofere, ali postoje i digitalna pojačala za širokopojasne zvučnike. Alpine je nedavno izbacio jednog takvog na tržište. Daju veliku snagu pri relativno maloj potrošnji struje. Po mojem osobnom iskustvu digitalca se isplati uzimati samo za SPL natjecanje. Meni osobno AB klasa pojačala ima ljepši zvuk na subwooferu
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
morao sam stavit posebno u nekoliko postova jer nestane sve u jedan kaze da je predugacko
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
TRGOVINE AUTO-AKUSTIKOM, BRANDOVI
Evo male o brandovima. Vecina napisanoga je iz osobnog iskustva, ali i iz iskustva drugih ljudi.
DLS – Vrhunska SQ oprema. Razne klase zvučnika i pojačala, razlika u cijeni je od klase do klase pa si svatko može pronaći stvari koje mu se uklapaju u budžet. Ima stvarno veliki izbor pojačala i zvučnika. Imaju par modela SPL subwoofera. Zvučnici im redovito odnose prva mjesta na SQ natjecanjima. Njihove elipse R1070 proglašene su najboljim ovalnim zvučnicima na svijetu. Nećete požaliti ni kune ako ste SQ orijentirani. Naslušao sam se dosta njihove opreme i same pohvale za zvuk.
GroundZero – Jako dobra oprema, isto veliki izbor robe podijeljen po klasama kao i kod DLS-a, samo je manje orijentirano na SQ a više na SPL.
PhaseEvolution – SQ orijentirani proizvodi. U ponudi imaju zvučnike i pojačala. Po meni jako dobra oprema, čak vrhunska. Firma Phase Evolution je prestala sa radom prošle godine.
Audio-system – Jako dobra oprema. Njihova više kanalna pojačala imaju zavidnu stabilnost. Naime deklarirana su na 2 ohma u bridge modu, odnosno na 1 ohm po kanalu. Jedan takav je kod Bišćana u Datsunu, model F4-600. Znam jednu firmicu u Brežicama koja drži njihovu robu i još par dobrih brandova. Link je ispod.
RockfordFosgate – Vrhunska oprema. Imaju kompletnu opremu za ozvučenje, pa čak i centralne jedinice. Karakterizira ih jak, čvrst, lijep, brutalan zvuk. Više je SPL orijentirano. Njihova pojačala daju redovito više snage od deklariranog. Moglo bi se reći da su skromni u navodima. Njihove starije serije (10 god) su i danas vrhunski proizvodi. Cijena je možda mrvicu visoka, ali i opravdana. Ako ste odlučiti raditi kompresionu kutiju za subwoofer, preporučam njihove početne punch modele P1. Rade predobro u kompresiji.
Pioneer – nije neka SQ oprema, više SPL. Njihove centralne jedinice su vrhunski uređaji, ali garancija im je nikakva. Ako vam nešto otiđe na uređaju popravak ćete platiti sami, provjereno osobno, a i od još dosta ljudi sa drugih foruma. Bila je jedne godine čitava frka oko toga. Mislim da je čak i do suda došlo.
Zvučnici im nisu skupi, ali za tu lovu može i bolje. Recimo po meni bolje Pioneer nego sony, kenwood, magnat, us blaster i slično.
Hertz – vrhunska SQ oprema
Focal – vrhunska SQ oprema. Focal i hertz drži tchnomax iz king crossa.
Hifonics – Vrhunska oprema. SPL orijentirana.
Alpine – vrhunska SQ oprema. Vrhunske centralne jedinice.
Infinity – jako dobra SQ oprema
JBL – dobra oprema. SQ
JVC – prosječna oprema, u rangu pioneera, više SQ. Centralne jedinice su im jako dobre.
Kicker – SPL orijentiran. Osobno ne volim tu marku i smatram da ima boljih stvari za te novce.
Renegade – jeftina pojačala i wooferi za korisnika kojeg zanima nabijanje bez nekog prevelikog SQ-a. Dosta snage za malo para.
D.D. – Među najboljim SPL subwooferima na svijetu. Redovito osvajaju prva mjesta na SPL takmičenjima.
Dragster – jako dobra roba. Ima ih u
Lanzar – prosječna oprema. Nije za vjerovati njihovim navodima snage.
McAudio – prosječna oprema
Magnat – po meni ispod prosječna oprema koja ne opravdava cijenu. Ima boljih stvari za tu lovu.
Helix – vrhunska SQ oprema. Helix je jeftinija verzija Braxa
Brax – među najboljim brandovima u SQ vodama. Vrhunska roba.
Impact – jako dobra oprema
Treo – među najboljim subwooferima na svijetu. Imaju SQ i SPL klase.
MTX – američki brand. Jako dobra oprema.
JL Audio – Predobra oprema. Američki brand.
Xetec – firma koja je propala. Vrhunsku SQ opremu imaju, među najboljima na svijetu, ali su loše poslovali.
Kenwood – prosječna roba, u rangu pionera. Centralne jedinice su vrlo dobr. Što se ostalih artikala tiče ima boljih stvari za tu lovu. Zvučnici i subwooferi su upitne kvalitete i vijeka trajanja, provjerena informacija..
Sony – u rangu s magnatom, ako ne i lošije. Napuhani navodi snage, kako kod pojačala tako i kod subwoofera. Onaj 5-tero kutni woofer daje dosta dobar zvuk, ali ga je preporučljivo držati do deklarirane snage, i paziti da ne dođe do klipanja.
SPL Dynamics – Vrhunska pojačala i SPL wooferi
Rainbow – među najboljim u SQ
RE audio – među najboljim subwooferima na svijetu.
Clarion – Vrhunske centralne jedinice, pomalo čudnog izgleda
Morel – među najboljim brandovima u SQ
Soundstream – vrhunska oprema, dosta skupa. SPL orijentirana
Genesis - vrhunska oprema
Oxygen Audio – dobra oprema.
US blaster – za nabijanje, u rangu magnata.
Mb-quart – vrhunska SQ oprema
Lightning audio - dobra oprema, to je kao jeftinija varijanta RockfordFosgate-a
Evo male o brandovima. Vecina napisanoga je iz osobnog iskustva, ali i iz iskustva drugih ljudi.
DLS – Vrhunska SQ oprema. Razne klase zvučnika i pojačala, razlika u cijeni je od klase do klase pa si svatko može pronaći stvari koje mu se uklapaju u budžet. Ima stvarno veliki izbor pojačala i zvučnika. Imaju par modela SPL subwoofera. Zvučnici im redovito odnose prva mjesta na SQ natjecanjima. Njihove elipse R1070 proglašene su najboljim ovalnim zvučnicima na svijetu. Nećete požaliti ni kune ako ste SQ orijentirani. Naslušao sam se dosta njihove opreme i same pohvale za zvuk.
GroundZero – Jako dobra oprema, isto veliki izbor robe podijeljen po klasama kao i kod DLS-a, samo je manje orijentirano na SQ a više na SPL.
PhaseEvolution – SQ orijentirani proizvodi. U ponudi imaju zvučnike i pojačala. Po meni jako dobra oprema, čak vrhunska. Firma Phase Evolution je prestala sa radom prošle godine.
Audio-system – Jako dobra oprema. Njihova više kanalna pojačala imaju zavidnu stabilnost. Naime deklarirana su na 2 ohma u bridge modu, odnosno na 1 ohm po kanalu. Jedan takav je kod Bišćana u Datsunu, model F4-600. Znam jednu firmicu u Brežicama koja drži njihovu robu i još par dobrih brandova. Link je ispod.
RockfordFosgate – Vrhunska oprema. Imaju kompletnu opremu za ozvučenje, pa čak i centralne jedinice. Karakterizira ih jak, čvrst, lijep, brutalan zvuk. Više je SPL orijentirano. Njihova pojačala daju redovito više snage od deklariranog. Moglo bi se reći da su skromni u navodima. Njihove starije serije (10 god) su i danas vrhunski proizvodi. Cijena je možda mrvicu visoka, ali i opravdana. Ako ste odlučiti raditi kompresionu kutiju za subwoofer, preporučam njihove početne punch modele P1. Rade predobro u kompresiji.
Pioneer – nije neka SQ oprema, više SPL. Njihove centralne jedinice su vrhunski uređaji, ali garancija im je nikakva. Ako vam nešto otiđe na uređaju popravak ćete platiti sami, provjereno osobno, a i od još dosta ljudi sa drugih foruma. Bila je jedne godine čitava frka oko toga. Mislim da je čak i do suda došlo.
Zvučnici im nisu skupi, ali za tu lovu može i bolje. Recimo po meni bolje Pioneer nego sony, kenwood, magnat, us blaster i slično.
Hertz – vrhunska SQ oprema
Focal – vrhunska SQ oprema. Focal i hertz drži tchnomax iz king crossa.
Hifonics – Vrhunska oprema. SPL orijentirana.
Alpine – vrhunska SQ oprema. Vrhunske centralne jedinice.
Infinity – jako dobra SQ oprema
JBL – dobra oprema. SQ
JVC – prosječna oprema, u rangu pioneera, više SQ. Centralne jedinice su im jako dobre.
Kicker – SPL orijentiran. Osobno ne volim tu marku i smatram da ima boljih stvari za te novce.
Renegade – jeftina pojačala i wooferi za korisnika kojeg zanima nabijanje bez nekog prevelikog SQ-a. Dosta snage za malo para.
D.D. – Među najboljim SPL subwooferima na svijetu. Redovito osvajaju prva mjesta na SPL takmičenjima.
Dragster – jako dobra roba. Ima ih u
Lanzar – prosječna oprema. Nije za vjerovati njihovim navodima snage.
McAudio – prosječna oprema
Magnat – po meni ispod prosječna oprema koja ne opravdava cijenu. Ima boljih stvari za tu lovu.
Helix – vrhunska SQ oprema. Helix je jeftinija verzija Braxa
Brax – među najboljim brandovima u SQ vodama. Vrhunska roba.
Impact – jako dobra oprema
Treo – među najboljim subwooferima na svijetu. Imaju SQ i SPL klase.
MTX – američki brand. Jako dobra oprema.
JL Audio – Predobra oprema. Američki brand.
Xetec – firma koja je propala. Vrhunsku SQ opremu imaju, među najboljima na svijetu, ali su loše poslovali.
Kenwood – prosječna roba, u rangu pionera. Centralne jedinice su vrlo dobr. Što se ostalih artikala tiče ima boljih stvari za tu lovu. Zvučnici i subwooferi su upitne kvalitete i vijeka trajanja, provjerena informacija..
Sony – u rangu s magnatom, ako ne i lošije. Napuhani navodi snage, kako kod pojačala tako i kod subwoofera. Onaj 5-tero kutni woofer daje dosta dobar zvuk, ali ga je preporučljivo držati do deklarirane snage, i paziti da ne dođe do klipanja.
SPL Dynamics – Vrhunska pojačala i SPL wooferi
Rainbow – među najboljim u SQ
RE audio – među najboljim subwooferima na svijetu.
Clarion – Vrhunske centralne jedinice, pomalo čudnog izgleda
Morel – među najboljim brandovima u SQ
Soundstream – vrhunska oprema, dosta skupa. SPL orijentirana
Genesis - vrhunska oprema
Oxygen Audio – dobra oprema.
US blaster – za nabijanje, u rangu magnata.
Mb-quart – vrhunska SQ oprema
Lightning audio - dobra oprema, to je kao jeftinija varijanta RockfordFosgate-a
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
Ugradnja zvučnika u kutije i panele
Svaki zvučnik mora imati kutiju, odnosno neku vrstu pregrade između stražnje strane di je magnet i prednje strane di je membrana. Kada zvučnik držimo u ruci dok svira dolazi do poništavanja faza zvuka (nema basa) između prednje i stražnje strane zvučnika. Kutija sprečava takav efekt i prema svojoj litraži daje određenu dubinu zvuka.
Kutije za sistem zvučnike koji idu u vrata i na policu se mogu raditi i ne moraju. Ti zvučnici mogu raditi u free airu (bez kutije, u vratima, na polici). Na taj način postižemo veću dubinu zvuka. Ako pak želimo postići izraženiji kick bas i bolju kontrolu membrane, radimo zatvorene panele (kutije). Volumen za zvučnike od 16cm može biti od 6 do 14 litara. Paneli mogu biti i otvoreni, u tom slučaju nam služe za usmjerenje zvučnika, a dobar dio ljudi ih radi i samo iz estetskih razloga.
Kod subwoofera imamo sličan princip. Imamo subwoofere koji su po TS parametrima bolji za kompresijske (zatvorene) kutije, ili za bassreflex kutije. To navode proizvođači u uputama, a imamo i programe bassbox ili win isd pomoću kojih računamo kutiju za woofere. Postoje i freeair subwooferi koji se stavljaju na policu. Neće svaki sub dobro raditi ako ga stavite na policu. Uzmimo za primjer subwoofer od 30cm. Volumen zatvorene kutije za 30cm woofer je od 25 do 45 litara, zavisi od TS parametara. Bassreflex kutija za 30cm woofer je od 40 do 60 litara. Što je kutija veća to postižemo dublji bas, to vrijedi za sve vrste kutija.
Kompresija – za korisnika koji cilja na kvalitetu zvuka. Woofer je zatvoren (zadihtan po našem), koristi se samo prednji potencijal zvučnika. Na taj način postiže se bolja kontrola membrane zvučnika, linearan zvuk. U principu kompresija je glasnija od bassreflex kutije ali tek na jako dubokom basu (recimo od oka, ispod 30 Hz). Od 30Hz pa na dalje je bassreflex kutija glasnija za 3db. Dakle zaključak je da iz kompresije nećemo dobiti glasan bas iz RNBa i hip-hopa, nije ona za tu vrstu muzike. Mislim, sviralo bude to, ali ne tak glasno ko u bassreflex kutiji. Treba još naglasiti da za kompresiju trebamo jače pojačalo da bi postigli malo veću glasnoću, za razliku od bassreflexa gdje i na malim snagama woofer daje dosta basa. Kompresijsku kutiju možemo ispuniti sonofilom. Sonofil je materijal sličan vati. On u kutiji usporava strujanje zraka i na taj način dobijemo efekt dubljeg basa. Dakle ako nam je kutija pre malena, natrpamo je sonofilom i svirati će dublje. U biti sonofil je točno ono kaj se stavlja u jeftine zimske jakne, onaj filc bijeli. To ak imate neku žnoru možete skoro badava nabaviti, jer ovaj „original“ koji se u dobrom zvuku prodaje košta oko 70kn kvadratni metar, kaj je jako puno po meni.
Bassreflex – kod ovih kutija koristimo prednji i stražnji potencijal zvučnika. One su za korisnika koji cilja na glasnoću (SPL). Dakako, ima i subwoofera koji su za SQ a stavljaju se u bassreflex. Npr. skoro svi DLS subwooferi se preporučaju stavljati u bassreflex kutije. To su vrhunski SQ subwooferi, koji u kompresiji ne delaju nikak, daju jako malo zvuka. Ali u bassreflexu rade savršeno. Znači nije pravilo da je samo kompresija za SQ, zavisi i od woofera dosta. Ova vrsta kutije je glasnija od kompresije te pogoduje za slabija pojačala jer daje puno više basa na malim snagama. No kontrola membrane je lošija, te postoji mogućnost da woofer pređe preko svog xmax-a (recimo da je to onaj hod koji woofer može napraviti) i ošteti se. Zbog toga trebamo voditi računa o volumenu kutije i tunningu kutije za pojedini woofer. Ovo isto vrijedi za bassreflex. Ako je kutija prevelika, membrana će na nižim frekvencijama preći xmax. Dakle kutija treba biti optimalna za snagu koju dajemo wooferu iz pojačala. Bassreflex kutije tuniraju se za slušanje na od 38 do 42 Hz. Nema pravila, tunira se po ukusu. Tunning kutije mijenjamo sa produljivanjem ili skraćivanjem bassreflex cijevi. Ako je cijev dulja postići ćemo niži tunning kutije i obratno. Pod niži tunning podrazumijevamo da će se woofer čuti glasnije na nižim frekvencijama, ali će se isto tako spuštanjem tunninga na višim frekvencijama slabije čuti. Kutije nema potrebe tunirati ispod rezonantne frekvencije woofera (Fs), možemo samo oštetiti sub. Oblik kutije je poželjno da bude čim nepravilniji, ili da je nasuprotna strna od woofera bar malo nakošena. Na taj način izbjegavamo pojavu stojnog vala u kutiji. Ako nam se i pojavi stojni val u kutiji, eliminiramo ga sa piramidastom spužvom (tyrotex). Bassreflex cijev je najbolje smjestiti na stranicu gdje je i woofer. Tako postižemo najbolje rezultate. Unutar kutije moramo ostaviti prostor iza cijevi u veličini promjera cijevi. Cijev ne mora biti cijela u kutiji, ona može djelomično i vani biti, samo je duljina bitna. Promjer cijevi se također proračunava. Recimo da je po meni za 30cm subwoofer najbolje stavljati ne manju cijev od 10 cm. Kod manjih cijevi može nam se pojaviti efekt „pivske boce“, iritantno puhanje koje se čuje kod udarca basa. Taj zvuk se obično ne čuje u kabinu iz prtljažnika, ali po prilično iritira kad se prtljažnik otvori.
Bandpas kutije - nemogu komentirati jer nisam ni jednu radio do sad, izbjegavam taj posao jer je dosta škakljivo, najmanje greške kod volumena komora unutar kutije se dosta odražavaju na zvuk. Dosta teško je za napraviti i proračunati, ali ne i nemoguće.
Materijali i izrada – Medijapan (MDF), iverica, staklo-plastika za zaobljenja. Za subwoofere je najbolje raditi kutije od medijapana jer je čvrst, gust i ima višu rezonantnu frekvenciju od iverice (oko 400 Hz ak se ne varam) i malo je skuplji. Kutija od medijapana je obično i malo teža zbog toga. Preporučena debljina medijapana za zvučnike od 25 do 30 cm je minimum 18mm. S tim da treba raditi pojačanja (kutnike) od medijapana ili iverice u kutiji da bi se smanjile vibracije i učvrstila kutija. Sa staklo-plastikom (fiberglass) radimo zaobljenja (ako ih imamo) na kutijama. O fiberu ću pisati jednom drugom prilikom.
Kutije je iznutra dobro dampirati sa nekim damping materijalom i premazati sa fiberom. Već sam ranije napisao da su damping materijali obično materijali na bazi bitumena. Uzmete npr. zaštitnu smolu za pragove od automobila i sa njome namažete dobro kutiju iznutra i pustite da se posuši. Na taj način smanjite nepotrebne vibracije unutar kutije na kojima se gubi zvuk i još ju malo dodatno zadihtate.
Još malo o wooferima. Ljudi znaju okretati subwoofer tako da je magnet vani. Time ništa ne gubiti, štoviše, dobivate na volumenu kutije tih par litara koje zauzima woofer. Kad magnet okrenemo prema van onda obično trebamo zamjeniti + i – na subwooferu. Na taj način okrenemo fazu woofera. Kada sjedimo na vozačkom sicu i slušamo muziku, ako je bas plitak i tup znači da ne štima faza ili kod woofera ili na zvučnicima. U tom slučaju samo zamjenite + i – za mjesta na wooferu, a ako je u zvučnicima problem onda zamijenite + i – na jednom od zvučnika. Fazu na wooferu možemo okretati i na centralnoj jedinici ako ima tu podršku. Također većina pojačala za woofere (monoblock) imaju tu opciju štelanja faze od 0 do 180°. Potenciometar okrečemo tako dok nemamo osjećaj kao da bas dolazi od naprijed.
Svaki zvučnik mora imati kutiju, odnosno neku vrstu pregrade između stražnje strane di je magnet i prednje strane di je membrana. Kada zvučnik držimo u ruci dok svira dolazi do poništavanja faza zvuka (nema basa) između prednje i stražnje strane zvučnika. Kutija sprečava takav efekt i prema svojoj litraži daje određenu dubinu zvuka.
Kutije za sistem zvučnike koji idu u vrata i na policu se mogu raditi i ne moraju. Ti zvučnici mogu raditi u free airu (bez kutije, u vratima, na polici). Na taj način postižemo veću dubinu zvuka. Ako pak želimo postići izraženiji kick bas i bolju kontrolu membrane, radimo zatvorene panele (kutije). Volumen za zvučnike od 16cm može biti od 6 do 14 litara. Paneli mogu biti i otvoreni, u tom slučaju nam služe za usmjerenje zvučnika, a dobar dio ljudi ih radi i samo iz estetskih razloga.
Kod subwoofera imamo sličan princip. Imamo subwoofere koji su po TS parametrima bolji za kompresijske (zatvorene) kutije, ili za bassreflex kutije. To navode proizvođači u uputama, a imamo i programe bassbox ili win isd pomoću kojih računamo kutiju za woofere. Postoje i freeair subwooferi koji se stavljaju na policu. Neće svaki sub dobro raditi ako ga stavite na policu. Uzmimo za primjer subwoofer od 30cm. Volumen zatvorene kutije za 30cm woofer je od 25 do 45 litara, zavisi od TS parametara. Bassreflex kutija za 30cm woofer je od 40 do 60 litara. Što je kutija veća to postižemo dublji bas, to vrijedi za sve vrste kutija.
Kompresija – za korisnika koji cilja na kvalitetu zvuka. Woofer je zatvoren (zadihtan po našem), koristi se samo prednji potencijal zvučnika. Na taj način postiže se bolja kontrola membrane zvučnika, linearan zvuk. U principu kompresija je glasnija od bassreflex kutije ali tek na jako dubokom basu (recimo od oka, ispod 30 Hz). Od 30Hz pa na dalje je bassreflex kutija glasnija za 3db. Dakle zaključak je da iz kompresije nećemo dobiti glasan bas iz RNBa i hip-hopa, nije ona za tu vrstu muzike. Mislim, sviralo bude to, ali ne tak glasno ko u bassreflex kutiji. Treba još naglasiti da za kompresiju trebamo jače pojačalo da bi postigli malo veću glasnoću, za razliku od bassreflexa gdje i na malim snagama woofer daje dosta basa. Kompresijsku kutiju možemo ispuniti sonofilom. Sonofil je materijal sličan vati. On u kutiji usporava strujanje zraka i na taj način dobijemo efekt dubljeg basa. Dakle ako nam je kutija pre malena, natrpamo je sonofilom i svirati će dublje. U biti sonofil je točno ono kaj se stavlja u jeftine zimske jakne, onaj filc bijeli. To ak imate neku žnoru možete skoro badava nabaviti, jer ovaj „original“ koji se u dobrom zvuku prodaje košta oko 70kn kvadratni metar, kaj je jako puno po meni.
Bassreflex – kod ovih kutija koristimo prednji i stražnji potencijal zvučnika. One su za korisnika koji cilja na glasnoću (SPL). Dakako, ima i subwoofera koji su za SQ a stavljaju se u bassreflex. Npr. skoro svi DLS subwooferi se preporučaju stavljati u bassreflex kutije. To su vrhunski SQ subwooferi, koji u kompresiji ne delaju nikak, daju jako malo zvuka. Ali u bassreflexu rade savršeno. Znači nije pravilo da je samo kompresija za SQ, zavisi i od woofera dosta. Ova vrsta kutije je glasnija od kompresije te pogoduje za slabija pojačala jer daje puno više basa na malim snagama. No kontrola membrane je lošija, te postoji mogućnost da woofer pređe preko svog xmax-a (recimo da je to onaj hod koji woofer može napraviti) i ošteti se. Zbog toga trebamo voditi računa o volumenu kutije i tunningu kutije za pojedini woofer. Ovo isto vrijedi za bassreflex. Ako je kutija prevelika, membrana će na nižim frekvencijama preći xmax. Dakle kutija treba biti optimalna za snagu koju dajemo wooferu iz pojačala. Bassreflex kutije tuniraju se za slušanje na od 38 do 42 Hz. Nema pravila, tunira se po ukusu. Tunning kutije mijenjamo sa produljivanjem ili skraćivanjem bassreflex cijevi. Ako je cijev dulja postići ćemo niži tunning kutije i obratno. Pod niži tunning podrazumijevamo da će se woofer čuti glasnije na nižim frekvencijama, ali će se isto tako spuštanjem tunninga na višim frekvencijama slabije čuti. Kutije nema potrebe tunirati ispod rezonantne frekvencije woofera (Fs), možemo samo oštetiti sub. Oblik kutije je poželjno da bude čim nepravilniji, ili da je nasuprotna strna od woofera bar malo nakošena. Na taj način izbjegavamo pojavu stojnog vala u kutiji. Ako nam se i pojavi stojni val u kutiji, eliminiramo ga sa piramidastom spužvom (tyrotex). Bassreflex cijev je najbolje smjestiti na stranicu gdje je i woofer. Tako postižemo najbolje rezultate. Unutar kutije moramo ostaviti prostor iza cijevi u veličini promjera cijevi. Cijev ne mora biti cijela u kutiji, ona može djelomično i vani biti, samo je duljina bitna. Promjer cijevi se također proračunava. Recimo da je po meni za 30cm subwoofer najbolje stavljati ne manju cijev od 10 cm. Kod manjih cijevi može nam se pojaviti efekt „pivske boce“, iritantno puhanje koje se čuje kod udarca basa. Taj zvuk se obično ne čuje u kabinu iz prtljažnika, ali po prilično iritira kad se prtljažnik otvori.
Bandpas kutije - nemogu komentirati jer nisam ni jednu radio do sad, izbjegavam taj posao jer je dosta škakljivo, najmanje greške kod volumena komora unutar kutije se dosta odražavaju na zvuk. Dosta teško je za napraviti i proračunati, ali ne i nemoguće.
Materijali i izrada – Medijapan (MDF), iverica, staklo-plastika za zaobljenja. Za subwoofere je najbolje raditi kutije od medijapana jer je čvrst, gust i ima višu rezonantnu frekvenciju od iverice (oko 400 Hz ak se ne varam) i malo je skuplji. Kutija od medijapana je obično i malo teža zbog toga. Preporučena debljina medijapana za zvučnike od 25 do 30 cm je minimum 18mm. S tim da treba raditi pojačanja (kutnike) od medijapana ili iverice u kutiji da bi se smanjile vibracije i učvrstila kutija. Sa staklo-plastikom (fiberglass) radimo zaobljenja (ako ih imamo) na kutijama. O fiberu ću pisati jednom drugom prilikom.
Kutije je iznutra dobro dampirati sa nekim damping materijalom i premazati sa fiberom. Već sam ranije napisao da su damping materijali obično materijali na bazi bitumena. Uzmete npr. zaštitnu smolu za pragove od automobila i sa njome namažete dobro kutiju iznutra i pustite da se posuši. Na taj način smanjite nepotrebne vibracije unutar kutije na kojima se gubi zvuk i još ju malo dodatno zadihtate.
Još malo o wooferima. Ljudi znaju okretati subwoofer tako da je magnet vani. Time ništa ne gubiti, štoviše, dobivate na volumenu kutije tih par litara koje zauzima woofer. Kad magnet okrenemo prema van onda obično trebamo zamjeniti + i – na subwooferu. Na taj način okrenemo fazu woofera. Kada sjedimo na vozačkom sicu i slušamo muziku, ako je bas plitak i tup znači da ne štima faza ili kod woofera ili na zvučnicima. U tom slučaju samo zamjenite + i – za mjesta na wooferu, a ako je u zvučnicima problem onda zamijenite + i – na jednom od zvučnika. Fazu na wooferu možemo okretati i na centralnoj jedinici ako ima tu podršku. Također većina pojačala za woofere (monoblock) imaju tu opciju štelanja faze od 0 do 180°. Potenciometar okrečemo tako dok nemamo osjećaj kao da bas dolazi od naprijed.
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
takoder ako netko ima kakvo pitanje ili mu je nesto nejasno slobodno nek postavi pitanje....lp
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
dođi majstor Nedo kod mene da mi malo popričamo o tim parametrima, ja bih u mog fiču kombi stavio malo jaču muziku pa mi treba neko da mi kaže kako i koliko...
jure.abarth- Aktivni Član
- Broj komentara : 152
Age : 46
Registration date : 01.04.2009
Re: osnove autoakustike
Svaka čast na objašnjenju...
ljubas- Počasni član
- Broj komentara : 592
Age : 51
Lokacija : Zagreb
Registration date : 27.03.2009
Re: osnove autoakustike
koliko je to malo jaca?opisi sto zelis samo i jos jedan bitan faktor su novci..pa tako da odmah reci neku okvirnu granicu do koje bi se islo pa da mi je lakse slozit ti nestojure.abarth je napisao/la:dođi majstor Nedo kod mene da mi malo popričamo o tim parametrima, ja bih u mog fiču kombi stavio malo jaču muziku pa mi treba neko da mi kaže kako i koliko...
usput odmah racunajte na oko 300-400kn za kablove...znaci zvucnicki neki
0.75mm2-8kn/m
naponski oko 35mm2 oko 50kn/m
cinch on je dugacak oko 5m i budu oko 70kn
osiguraci sttopice gluposti nade se tu a tek smo na kablovima
radio a negdje oko 500kn pa navise
zvucnici e sad to sve ovisi sto zelimo od zvuka ali okvirno oko 500kn za jedan par nekih osrednjih zvucnika
pojacalo e sad ima tu svega
i skupi se nekih 2500-3000kn za neku osnovnu muziku
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
muzika
pa pare nisu toliki problem ali sada prije če iči na farbanje treba izbušiti sve rupe i napraviti panele na vratima prije tapeciranja, pa još nešto dali če biti jugov alternator dosta da to sve radi bez problema (bez guranja). Pa za wofere nima nekog velikog prostora da bih stavio kutiju osim ispod zadnjih sedišta. U glavnom malo jaču sam mislio toliko da se muzika dobro čuje i neču hodati na utakmičenja u avtoakustici.
jure.abarth- Aktivni Član
- Broj komentara : 152
Age : 46
Registration date : 01.04.2009
Re: osnove autoakustike
e sad idem tren pogledat na internetu pa ti recem tocno a kakvu bateriju imas? radio gledaj da je pioneer ili alpine
sad neznam za prednje zvucnike neke 16cm i da ti imaju u opisu sto veci spl tj osjetljivost e sad woofer koliko litara kutija jer bilo bi dobro ic na dva manja tako da dobijemo na dinamici i usput na manjoj kutiji a vecoj glasnoci tj da se to sve moze pratit jedno s drugim
e i ako moze jel mozes bacit koju sliku unutrasnjosti i tako to da dobijem malo preglednosti o velicini kutije
sad neznam za prednje zvucnike neke 16cm i da ti imaju u opisu sto veci spl tj osjetljivost e sad woofer koliko litara kutija jer bilo bi dobro ic na dva manja tako da dobijemo na dinamici i usput na manjoj kutiji a vecoj glasnoci tj da se to sve moze pratit jedno s drugim
e i ako moze jel mozes bacit koju sliku unutrasnjosti i tako to da dobijem malo preglednosti o velicini kutije
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
znaci moj prijedlog
subwoofer x2
http://www.pioneer.eu/eur/products/25/131/201/TS-W257D2/index.html
jedan je oko 350kn
radio
http://www.pioneer.eu/eur/products/25/121/61/DEH-P5100UB/index.html
oko 1100kn
zvucnici
prednji
http://www.pioneer.eu/eur/products/25/131/201/TS-G1702i/index.html
oko 400kn
zadnji
http://www.pioneer.eu/eur/products/25/131/201/TS-A6902i/index.html
oko 600kn
ja bi zvucnike spojio na radio tako da ne kupujemo dva pojacala
pojacalo za subwoofer
http://www.pojacalo.com/soundmagus_X1502.htm
cijena1350 kn
set kablova nekih 400kn
subwoofer x2
http://www.pioneer.eu/eur/products/25/131/201/TS-W257D2/index.html
jedan je oko 350kn
radio
http://www.pioneer.eu/eur/products/25/121/61/DEH-P5100UB/index.html
oko 1100kn
zvucnici
prednji
http://www.pioneer.eu/eur/products/25/131/201/TS-G1702i/index.html
oko 400kn
zadnji
http://www.pioneer.eu/eur/products/25/131/201/TS-A6902i/index.html
oko 600kn
ja bi zvucnike spojio na radio tako da ne kupujemo dva pojacala
pojacalo za subwoofer
http://www.pojacalo.com/soundmagus_X1502.htm
cijena1350 kn
set kablova nekih 400kn
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
Svaka čast, trebalo je sve to napisati. Primjetio sam da nigdje ne spominješ blaupunkt? iskreno ne znam kakvi su, ali sam si planirao uzeti njihov h.u. čisto iz razloga što ga malo ko ima, ovi al-panj su isfurani, iako vjerujem da su vrhunski...
e, negdje pročitah 300-400kuna za kablove??? pa da nije to malo puno? kupim si par zvučnika za te novce
e, negdje pročitah 300-400kuna za kablove??? pa da nije to malo puno? kupim si par zvučnika za te novce
BISer- Aktivni Član
- Broj komentara : 639
Age : 37
Lokacija : Viškovo
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
pa gle naponski kablovi su dosta skupi al to je samo u slucaju kad stavljas pojacalo jer bez dobre instalacije ni najbolji radio ni pojaclo nemogu dat snagu koju bi dali na dobroj instalaciji i to su veliki potrosaci struje
a gle balnkpunt ima jako dobrih stvari ali imao je jednu seriju radija koja su se dosta kvarila pa su ih ljudi dosta izbjegavali e sad iskreno vidio sam par lijepih modela a ovo sa pioneerom i alpine je da je isfurano al bar znas da provjereno valja jer uvjek me strah kad neka komponenta nije provjerena da svira a sad npr neki proizvodaci daju vise za manje love a blankput to sigurno nije po mom misljenju i jedna napomena svima pricao sam nedavno sa covjekom koji radi u servisu i najvise se kvare sony radia tako da nema sanse da bi ga kupio hehe ovo je moja toplapreporuka
jedan znaimljiv video hehe https://www.dailymotion.com/video/x1zsyo_blaukpunt_ads
a gle balnkpunt ima jako dobrih stvari ali imao je jednu seriju radija koja su se dosta kvarila pa su ih ljudi dosta izbjegavali e sad iskreno vidio sam par lijepih modela a ovo sa pioneerom i alpine je da je isfurano al bar znas da provjereno valja jer uvjek me strah kad neka komponenta nije provjerena da svira a sad npr neki proizvodaci daju vise za manje love a blankput to sigurno nije po mom misljenju i jedna napomena svima pricao sam nedavno sa covjekom koji radi u servisu i najvise se kvare sony radia tako da nema sanse da bi ga kupio hehe ovo je moja toplapreporuka
jedan znaimljiv video hehe https://www.dailymotion.com/video/x1zsyo_blaukpunt_ads
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
Stlažem se u svemu, osim u sony-u
Meni ćale u golfu ima sony cd player, znači onaj stari, bez mp3, uzeli smo ga pred jedno 4 godine, još uvijek svira perfektno originale, kopije, rw cde itd, nikad nije preskočio ili slično... ne znam za druge, samo govorim iz svog iskustva. u pegli imam sony http://www.sony.hr/product/ica-cd-tuners/cdx-gt200/tab/overview , osobno se ne razumijem u audio sustave, ali sve moje zahtjeve ispunjava odlično, znači pouzdan, ne preskače ili slično, kada hoću da drma, on drma, a kvaliteta zvuka nije loša... siguran sam da se ne može porediti sa alpineom, pioneerom itd, ali za nas malograđanstvo, koje jednostavno ne može dati pola i više prosječne plaće za radio, sony je ok izbor....
Meni ćale u golfu ima sony cd player, znači onaj stari, bez mp3, uzeli smo ga pred jedno 4 godine, još uvijek svira perfektno originale, kopije, rw cde itd, nikad nije preskočio ili slično... ne znam za druge, samo govorim iz svog iskustva. u pegli imam sony http://www.sony.hr/product/ica-cd-tuners/cdx-gt200/tab/overview , osobno se ne razumijem u audio sustave, ali sve moje zahtjeve ispunjava odlično, znači pouzdan, ne preskače ili slično, kada hoću da drma, on drma, a kvaliteta zvuka nije loša... siguran sam da se ne može porediti sa alpineom, pioneerom itd, ali za nas malograđanstvo, koje jednostavno ne može dati pola i više prosječne plaće za radio, sony je ok izbor....
BISer- Aktivni Član
- Broj komentara : 639
Age : 37
Lokacija : Viškovo
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
iskreno jedina mana na sonyu je laser budi sretan sto te posrecilo da je tvoj ispravan al covjek mi je reko da 90%radia koji dodu na servis budu sony...ja samo govorim sto mi je on rekao ja imam neko panasonic-ovo i nevalja nista kvaliteta zvuka ajme majko..u materinom yugu je alpine al na kazete kvaliteta zvuka ma sve je 5 puta bolje a zvucnici su ajme ali opet radio ima puno kvalitetniji zvuk u odnosu na panasonic ja ga pojacam malo al zvuk bude nekako metalan ruzan dok je alpine druga prica i evo da se pohvalim panasonicu riknuo onaj gumbic za pojacavanje...al kad bi bira sad sljedece ide pioneer od 450kn neda mi se vise zezat sa glupostima...ovaj susjed u golfu ima isto sony onaj najjeftinije gt20 i nekazem da on nesvira ali kad poslusam alpine preporodim se...al inace nisam bas nastrojen za kvalitetu zvuka al bitno mi je kad pojacam da radio nemjenja boju zvuka znaci da je zvuk onako topal kick da je mekan i tako to znam da se dio toga rjesi sa dobrim zvucnicima al prvenstveno po mom misljenju bolje je krenit sa kvalitetnim izvorom zvuka pa tek onda nadogradivat bolje zvucnike...
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
slažem se, samo da je financija....
BISer- Aktivni Član
- Broj komentara : 639
Age : 37
Lokacija : Viškovo
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
to i ja kazem hehe ali i te nazovimo to "super marke" imaju jeftinih nekih modela tako da uvjek se nade za svakog po nesto
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
ima i pioneer jeftinih modela:
http://www.ve-mil.hr/opis.aspx?prikaziTemplate=0&Sifra=4340006
http://www.ve-mil.hr/opis.aspx?prikaziTemplate=0&Sifra=1020581
evo ovi zvucnici su jako dobri cak bih rekao i predobri za cijenu svoju:
http://www.ve-mil.hr/opis.aspx?prikaziTemplate=0&Sifra=40866
http://www.ve-mil.hr/opis.aspx?prikaziTemplate=0&Sifra=4340006
http://www.ve-mil.hr/opis.aspx?prikaziTemplate=0&Sifra=1020581
evo ovi zvucnici su jako dobri cak bih rekao i predobri za cijenu svoju:
http://www.ve-mil.hr/opis.aspx?prikaziTemplate=0&Sifra=40866
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
onda jure.abarth jel ti se svida ova ponuda ili?mislim moze se tu jos puno toga promjenitnedo je napisao/la:znaci moj prijedlog
subwoofer x2
http://www.pioneer.eu/eur/products/25/131/201/TS-W257D2/index.html
jedan je oko 350kn
radio
http://www.pioneer.eu/eur/products/25/121/61/DEH-P5100UB/index.html
oko 1100kn
zvucnici
prednji
http://www.pioneer.eu/eur/products/25/131/201/TS-G1702i/index.html
oko 400kn
zadnji
http://www.pioneer.eu/eur/products/25/131/201/TS-A6902i/index.html
oko 600kn
ja bi zvucnike spojio na radio tako da ne kupujemo dva pojacala
pojacalo za subwoofer
http://www.pojacalo.com/soundmagus_X1502.htm
cijena1350 kn
set kablova nekih 400kn
nedo- Aktivni Član
- Broj komentara : 259
Age : 33
Registration date : 19.02.2009
Re: osnove autoakustike
ponuda je super ali koliko to dođe u € ?
jure.abarth- Aktivni Član
- Broj komentara : 152
Age : 46
Registration date : 01.04.2009
Stranica 1 / 2. • 1, 2
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.